Mnogi ljudi često brkaju pojmove kapitalizam i korporatizam. Postoje određena pravila i propisi vezani za privatnu imovinu kojih se mora pridržavati. Oni usmjeravaju ljude o njihovim ovlaštenjima i pravima na privatnu svojinu.

Postoje zakoni koji se odnose i na javnu imovinu za javnu upotrebu. Termini kapitalizam i korporativizam ističu ova ljudska prava na privatan i javni način.

Iako su oba mogu biti međusobno povezana, termini su i dalje potpuno različiti jedan od drugog. Ako ste znatiželjni da saznate koje su razlike između njih, onda ste došli na pravo mjesto. U ovom članku ću istaknuti sve načine na koje se kapitalizam razlikuje od korporativizma.

Dakle, hajdemo odmah na to!

Šta je korporativni sistem?

Korporatizam, također poznat kao korporativni etatizam, je politička kultura. Ova kolektivistička politička ideologija zagovara organizaciju društva kroz korporativne grupe.

Ove korporativne grupe formiraju osnovu društva i smatraju se državom. Na primjer, dolaze poljoprivredne, radne, vojne, naučne ili poslovne grupe pod kategorijom korporativizma. Svi su udruženi u smislu njihovih zajedničkih interesa.

Korporatizam je povezan sa društvenim beneficijama. Tržište u korporativizmu nema mnogo konkurencije, za razliku od kapitalističkog tržišta. To je zato štovlast je na vladi i moć se daje samo jednoj ili dvije institucije koje djeluju na tržištu.

Razmjena koja se odvija u korporatizmu poznata je kao nedobrovoljna razmjena. Stoga institucije ne t pojedinačne vlasti, ali slijede vladina pravila i propise.

U osnovi, preduzeća i institucije koje su povezane s korporativizmom rade prema pravilima vlade. To znači da je polovina vlasti u rukama vlade i da su profiti ili beneficije namijenjeni javnosti tog područja.

Izraz korporatizam je izveden iz latinske riječi corpus , što znači tijelo. Ako razmislite o tome, korporativizam funkcionira kao naši dijelovi tijela. To je zato što svaki sektor ima različite funkcije ili uloge koje igra u društvu.

Pogledajte ovaj video koji daje kratko objašnjenje korporativizma:

Nadajmo se da će ovo biti jasnije!

Šta je primjer kapitalizma?

Primjetan primjer kapitalizma je stvaranje mega-korporacija. Oni su u vlasništvu niza privatnih lica i institucija.

Ove ogromne kompanije nastale su zbog minimalne intervencije vlade. Pojavili su se i zbog zaštite prava privatne svojine.

Kapitalizam je u osnovi finansijski poredak. to jezasnovano na ličnom vlasništvu. To znači da vlasnik ima punu vlast nad svojim poslovanjem ili institucijama.

Rad proizveden u takvim poslovima ni na koji način nije povezan s javnom dobrom ili društvenim razvojem. Jednostavno je namijenjen za profit ili ličnu dobit.

Svaku odluku u ovom poslu donosi sam vlasnik. Od finansijskih prava do profitnih marži, skoro svaki faktor postavlja vlasnik preduzeća ili institucije.

Zbog nezavisnog vlasništva i potpune vlasti, konkurencija na kapitalističkom tržištu je veoma velika!

Glavni fokus kapitalizma je na profitu. Wall Street i berza su najveće oličenje kapitalizma. To su velike kompanije kojima se javno trguje i koje prodaju dionice kako bi prikupile kapital.

Akcije kupuju i prodaju investitori kroz sistem koji diktira cijene na koje direktno utiču ponuda i potražnja. Kapitalizam je poznat po stvaranju nejednakosti.

Razmjena koja se ovdje odvija poznata je kao dobrovoljna razmjena. Prodavci i kupci nemaju ograničenja za njih od bilo koje vrste sile tokom transakcije novca ili dobiti. Finansiranje i sponzorstvo se obavljaju privatno.

Koja je razlika između kapitalizma i korporativizma?

Glavna razlika je u tome što je kapitalizam oblik društveno-ekonomske organizacije. Vezano je zalično ili privatno vlasništvo koje upravlja proizvodnjom lične koristi.

S druge strane, izraz korporativizam je političko uvjerenje. Ističe kako korporativne grupe, kao što su vojska, biznis ili poljoprivreda, rade za dobrobit društva.

Korporatizam radi za javnu ili društvenu dobrobit. Dok je kapitalizam povezan samo sa ličnim pravima i profitom. To se ne odnosi ni na kakav javni interes.

Osoba koja vodi posao ima puno vlasništvo ili odgovornost nad njim. To znači da su koristi ili profiti koje proizvodi takva organizacija za ličnu upotrebu.

Međutim, korporatizam ne funkcionira na ovaj način i radi za javno dobro. Institucije u korporativnim sistemima rade prema pravilima i propisima koje nameće vlada.

To znači da imaju ograničenu nadležnost nad institutom, a takođe polovinu finansiranja vrši državna vlada.

Ukratko, kapitalizam je ekonomski sistem koji priznaje prava pojedinca. Dok je korporatizam politički i ekonomski sistem koji radi na postizanju socijalne pravde.

Kapitalističko tržište je mnogo konkurentnije po prirodi u odnosu na korporativno. To je zato što nema nametanja od strane bilo kojeg vladinog tijela. U korporatizmu, tržištem dominiraju jedna ili dvije institucije i stoga ima manju konkurenciju.

Moglo bi se tako rećiključni lik u kapitalističkom društvu je pojedinac koji radi za svoje lične koristi. Nasuprot tome, centralna figura u korporativnom sistemu je politička zajednica. Ovo radi na samoispunjenju pojedinca.

Kapitalizam je individualističko društvo, dok je korporatizam čisto kolektivistički. Štaviše, razlika u pogledu radnih pitanja je u tome što kapitalizam rješava takva pitanja kroz kolektivno pregovaranje. Predstavnici uprave i sindikata udružuju se kako bi postigli zajednički konsenzus o ovom pitanju.

Uporedno, korporatizam organizira rad i menadžment u interesne grupe ili korporacije. Zatim preko svojih predstavnika pregovaraju o problemima koji uključuju radna pitanja.

Kapitalizam i korporatizam su i danas u praksi. Oni koegzistiraju i političari ih usvajaju kao zagovaranje.

Akcije se kupuju i prodaju na kapitalističkom tržištu.

Da li je korporatizam nusprodukt kapitalizma?

Mnogi ljudi vjeruju da kapitalizam direktno vodi u korporativizam. To dovodi do toga da milijarderi i velike korporacije dominiraju društvom. To je zato što je to sistem dizajniran da bogatstvo mnogih usmjeri na samo nekolicinu.

U svijetu kapitalističke destrukcije, argument je da sam kapitalizam nije problem, već korporatizam. Korporativizam se odnosi na način na koji velikikorporacije dominiraju tržištem, kao i vladama i politikom.

Međutim, prema nekim ljudima, korporatizam se smatra samo najvišim stupnjem kapitalizma. Oni vjeruju da bi kapitalizam funkcionisao kako je namjeravao, ako bi se velika preduzeća pravilno regulisala.

Međutim, korporativna dominacija nije slučajnost kapitalizma, već je to njegov neizbježan rezultat.

Mnogi ljudi također vjeruju da kapitalizam i korporatizam nemaju nikakve razlike. Razlika između njih je pogrešna. U osnovi, proizvode ga zagovornici kapitalizma koji žele prikriti korupciju.

Oni žele da se osjećaju dobro u podržavanju sistema koji je nehuman i nestabilan zarad profita.

Dok neki vjeruju da su kapitalizam i korporatizam isto, mnogi pronalaze razlike između dva termina. Oni vjeruju da su to dvoje vrlo različiti jer je korporativizam neprijatelj slobodnog tržišta.

Želi eliminirati konkurenciju, za razliku od kapitalista koji je žele prigrliti. Pogledajte ovu tabelu koja pravi razliku između korporativizma i kapitalizma:

Nadam se da će ovo pomoći!

Microsoft je vodeća korporacija koja također doprinosi kapitalizmu.

Da li je SAD kapitalista ili korporativista?

Tokom godina, Amerika je evoluirala od kapitalističkog društva do korporativnog društva. Stoga je također prešla s demokratske na korporativnu ekonomiju.

U osnovi, SAD ima mješovitu ekonomiju, sličnu drugim prosperitetnim industrijskim zemljama. Korporativizam je rezultat mješovite ekonomije.

Porast takvih posebnih interesnih grupa moguć je samo kada vlada ima zakonska ovlaštenja da postavlja pravila. Tada se ove interesne grupe "zainteresuju" za savijanje pravila u svoju korist.

SAD nikada nisu bile potpuno kapitalističke, a trenutno su korporativne. Međutim, SAD su nekada bile jedina velika zemlja koja je slijedila kapitalizam. Inovacije koje vodi kapitalizam glavni su razlog zašto SAD imaju globalne korporacije poput Applea, Microsofta, Googlea i Amazona.

Savezna vlada SAD-a nema ne posjedujem ove korporacije. Međutim, ove korporacije i dalje igraju ključnu ulogu u SAD-u i priznate sukao supersile. To SAD čini jednom od najvećih kapitalističkih zemalja.

Ovo su bile SAD u 19. vijeku i općenito su se nazivale mješovitom ekonomijom. Takve mješovite ekonomije prihvaćaju slobodno tržište i također dozvoljavaju vladine intervencije za javno dobro.

Mnogi ljudi vjeruju da je ideologija koju SAD ima kapitalistička ideologija. Oni vjeruju da je korporativizam samo način da ti ljudi pokušaju obraniti svoje kapitalističke ideologije.

Evo liste nekoliko kapitalističkih zemalja:

• Singapur
• Australija
• Gruzija
• Švicarska
• Hong Kong

Završna razmišljanja

Da budemo precizni, glavna razlika između kapitalizma i korporativizma je u tome što fokusira se na profit. Dok se potonji fokusira na društveni razvoj i javno dobro.

U kapitalizmu, cjelokupna vlast leži na vlasniku institucije. Oni su isključivo odgovorni za svaku odluku donesenu u vezi s poslovanjem, a također su uspostavili mnoga ljudska prava.

S druge strane, u korporativizmu polovina vlasti je u rukama vlade. Oni primaju državno sponzorstvo i sredstva. Vlada nameće propise koje se moraju poštovati.

Kapitalizam stvara individualističko društvo, dok korporatizam stvara kolektivističko društvo. Ljudi bi uvijek trebali biti svjesni svojih prava, i jedno i drugolične i javne. To bi im pomoglo da prepoznaju bilo koji oblik prijevarne aktivnosti.

Nadam se da je ovaj članak pomogao razjasniti razliku između korporativizma i kapitalizma!

KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU SHINE I REFLECT? (OBJAŠNJENO)

KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU ASOCIJALNIH & AMP; ANTISOCIJALNO?

KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU INTJ I ISTP LIČNOSTI? (ČINJENICE)