Koja je razlika između elektrolitičkih i galvanskih ćelija? (Detaljna analiza) – Sve razlike

 Koja je razlika između elektrolitičkih i galvanskih ćelija? (Detaljna analiza) – Sve razlike

Mary Davis

Nauka je učinila mnoga čuda u prošlosti, a svijet radi u sadašnjosti i sprema se za budućnost. Riječ “nauka” je preuzeta od latinske riječi “Scientia”, što znači znanje; ovo znanje se zasniva na hipotezama, zapažanjima i eksperimentima univerzalne nauke.

Kao i u hemiji, raspravlja se o kretanju jona za koje su potrebne različite vrste ćelija. Uređaj koji transformiše hemijsku energiju u električnu energiju ili obrnuto redoks reakcijom poznat je kao elektrohemijska ćelija. Elektrohemijske ćelije su elektrolitičke i galvanske (voltaične ćelije).

Elektrolitička ćelija je ćelija koja se sastoji od pozitivnih i negativnih polova poznatih kao anoda i katoda. S druge strane, galvanska ćelija se definiše kao elektrohemijska ćelija koja se koristi za pretvaranje hemijske energije spontanih redoks reakcija u električnu energiju.

Elektrolitička ćelija se koristi za proces elektrolize, što je proces prolaska struje kroz elektrolit. Zbog toga dolazi do migracije negativnih i pozitivnih jona prema anodi i katodi.

Galvanska ćelija, takođe nazvana voltaična ćelija, je elektrohemijska ćelija koja koristi hemijske reakcije za proizvodnju električne energije.

Obje ove ćelije su još uvijek korisne kao što su bile u vrijeme njihovog izuma, što znači da nisu izgubile svoju vrijednostu današnjem revolucionarnom društvu.

Važnost i razlike između galvanskih ćelija, ili voltaičkih ćelija, i elektrolitičkih ćelija opširno se raspravlja u ovom članku.

Elektrolitička ćelija: Kako radi?

Elektrolitički uređaj koji koristi električnu energiju za indukciju ne-spontane redoks reakcije poznat je kao elektrolitička ćelija. Određene hemikalije se mogu elektrolizirati pomoću elektrolitičkih ćelija, koje se tada nazivaju elektrohemijske ćelije.

Elektrolitičke ćelije i kondenzatori

Na primjer, voda se može elektrolizirati kako bi se stvorio plinoviti kisik i plinoviti vodik uz korištenje elektrolitičke ćelije. Ovo se postiže iskorištavanjem protoka elektrona (u reakciono okruženje) da probije energetsku barijeru aktivacije ne-spontane redoks reakcije.

Glavni dijelovi elektrolitičkih ćelija su:

  • Katoda (negativno naelektrisanje)
  • Anoda (pozitivno naelektrisanje)
  • Elektrolit

Disocirani pozitivni ioni u elektrolitu se privlače na katodu elektrolitička ćelija kada kroz nju teče vanjska električna struja. To uzrokuje da se pozitivno nabijeni ioni talože na katodi.

Pozitivno nabijenoj anodi se istovremeno približavaju negativno nabijeni joni.

Šta je galvanska ćelija i kako radi?

Galvanska ili voltaična ćelija je uređaj koji pretvarahemijsku energiju u električnu energiju kroz nasumične redoks reakcije. Galvanska ćelija je elektrohemijski uređaj koji stvara električnu energiju hemijskim operacijama.

Zajednički aparat se sastoji od dvije različite elektrode.

Jedan je napravljen od bakra, a drugi je cink; oba se stavljaju u odvojene čaše koje sadrže odgovarajuće ione metala u rastvoru, koje su povezane slanim mostom i razdvojene poroznom membranom.

Svrha proizvodnje elektrolitičkih ćelija je pretvaranje električne energije u hemijsku energiju izlaganjem elektrolita dva metala napunjena i spojena na bateriju, respektivno.

Uzrok proizvodnje galvanske ćelije ili voltaične ćelije je da su sposobne pretvoriti kemijsku energiju u električnu energiju, koja je potrebna za rad.

Vidi_takođe: Koja je razlika između Lava i Djevice? (Vožnja među zvijezdama) – Sve razlike

Eksperiment s galvanskim ćelijama

Činjenice o razlikovanju između galvanskih i elektrolitičkih ćelija

Elektrolitičke ćelije i galvanske ćelije imaju neke kontrastne karakteristike o kojima se govori u donjoj tabeli.

Karakteristike Elektrolitička ćelija Galvanska ili voltaična ćelija
Proizvodnja Elektrolitička ćelija koristi posudu koja je napunjena elektrolitima i u njega su umočene dvije elektrode koje su spojene na bateriju, odnosno čineći ih anodom ikatoda. Galvanska ćelija ili voltaična ćelija nastaje kada se dvije čaše napunjene elektrolitima i dvije elektrode urone u ovu otopinu. Ove čaše su povezane slanim mostom, a obje elektrode su povezane baterijom.
Energija Elektrolitička ćelija pretvara električnu energiju u hemijsku energiju kroz redoks reakciju koja je spontana i zadužena je za proizvodnju električne energije. Galvanska ili voltaična ćelija je ćelija koja transformiše hemijsku energiju u električnu kroz redoks reakciju koja je vrlo korisna za radne svrhe.
Izvor energije Elektrolitičkoj ćeliji je potreban vanjski izvor energije za funkcioniranje. baterija je spojena na obje elektrode koje pokreću rad elektrolitičke ćelije. Galvanska ili voltačka ćelija ne zahtijeva nikakav vanjski izvor energije jer proizvodi svoju energiju.
Naboji Elektrolitička ćelija sadrži negativno nabijene anode i pozitivno nabijene katode. Galvanska ćelija ili voltaična ćelija sadrži pozitivno nabijenu anodu i negativno nabijene katode.
Reakcije Elektrolitičke ćelije koriste spontane reakcije za proizvodnju hemijske energije. Pretvara električnu energiju u hemijsku. Galvanske ili voltaične ćelije koriste nespontanereakcije za proizvodnju električne energije. pretvara kemijsku energiju u električnu energiju potrebnu za rad.

Razlike između galvanske i elektrolitičke ćelije

Praktične primjene elektrolitičke ćelije

Elektrolitička ćelija je napravio važnu ulogu za sebe u današnjem društvu i koristi se u masovnom broju. Praktičnost i važnost elektrolitičkih ćelija su navedeni u nastavku:

  1. Koristi se za pripremu metalnog natrijuma iz rastopljenog natrijum hlorida pomoću downs ćelije.
  2. Koristi se za dobijanje hlornih gasova i pripremu kaustične sode (NaOH) iz vodenog rastvora natrijum hlorida pomoću Nelson ćelije.
  3. Koristi se za ekstrakciju metalnog aluminijuma.
  4. Koristi se u elektro-rafiniranju bakra.
  5. Elektrolitičke ćelije se koriste za galvanizaciju metala.
  6. Elektrolitička ćelija se koristi za proizvodnju plina kisika i vodika iz vode isporukom elektrolize.

Praktične primjene galvanske ili naponske Ćelije

Galvanske ili voltaične ćelije su važan izum za današnji svijet i čovječanstvo ih koristi nadaleko. Električna energija je osnovna potreba modernog života i njena proizvodnja je jedan od najtežih procesa, a ipak imamo toliko načina da proizvedemo električnu energiju.

Galvanske ili voltaične ćelije su jedna od najranijih metoda za proizvodnju električne energije. Još uvekima značajan značaj među novim i modernim metodama proizvodnje električne energije.

Vidi_takođe: Koja je razlika između “Estaba” i “Estuve” (odgovoreno) – sve razlike
  1. Proces galvanskih ćelija ima mnogo tipova i utiče na ljudski život na mnogo načina. Suhe ćelije ili baterije, koje obično koristimo u svakodnevnom životu, napajaju naše svjetiljke, TV kontrole, kontrolere za igre i mnoge druge stvari.
  2. Olovna baterija je također svakodnevni primjer galvanske ćelije. Funkcija olovne baterije je da proizvodi električnu energiju kada je glavno napajanje isključeno. Obično se koristi kao rezerva u kućama i na radnim mjestima.
  3. Gorivne ćelije se široko koriste u industriji jer njihova rezervna kopija mora biti veća. Oni se koriste kada nema struje i mašine moraju da rade.

Galvanska ćelija naspram elektrolitičke ćelije

Zaključak

  • Da sumiramo gore, i elektrolitičke i galvanske ili voltaične ćelije imaju svoj značaj u ovom modernom svijetu na svoj jedinstven način obrade. Obje ove ćelije su još uvijek u upotrebi i još uvijek služe svojoj svrsi.
  • Sve u svemu, metoda kojom se proizvode i elektrolitička i galvanska ćelija je jednostavna i lako dostupna običnom čovjeku.
  • Elektrolitička ćelija ne može da radi kada nije povezana ni sa jednim spoljnim napajanjem. Nasuprot tome, galvanska kolekcija nema potrebe da bude povezana na bilo koje eksterno napajanje dok proizvodivlastitu moć.
  • Upotreba obje ćelije sada je poznata i poznata u cijelom svijetu, a ovaj izuzetan izum sada je dio nastavnog plana i programa mladih i uči se svakom djetetu u današnje vrijeme.

    Mary Davis

    Mary Davis je spisateljica, kreatorica sadržaja i strastvena istraživačica specijalizirana za analizu poređenja na različite teme. Sa diplomom novinarstva i preko pet godina iskustva u ovoj oblasti, Meri ima strast za pružanjem nepristrasnih i direktnih informacija svojim čitaocima. Njena ljubav prema pisanju počela je kada je bila mlada i bila je pokretačka snaga njene uspješne pisane karijere. Maryina sposobnost da istražuje i prezentira nalaze u lako razumljivom i zanimljivom formatu oduševila ju je čitateljima širom svijeta. Kada ne piše, Meri uživa u putovanjima, čitanju i druženju sa porodicom i prijateljima.