Septuaginta je prva prevedena verzija hebrejske Biblije koju je za Grke napravilo 70 Židova pozvanih iz različitih plemena Izraela. Vjerojatno vam je poznata kratica Septuaginte – LXX.

Broj knjiga koje su prevedene na ovaj jezik bio je pet. Masoretski tekst je izvorni hebrejski koji su napisali rabini nakon što je izvorni hebrejski izgubljen. Također sadrži interpunkcijske i kritičke bilješke.

Razlika između prevedene i izvorne verzije je u tome što je LXX vjerodostojniji budući da je preveden 1000 godina prije masoretskog teksta. Još uvijek nije pouzdan izvor jer ima neke dodatke. Međutim, židovski znanstvenici odbacili su LXX na toliko mnogo osnova.

Glavnoj struji Židova nije se svidjela činjenica da je sam Isus citirao ovaj rukopis, čineći ga pouzdanijim izvorom za kršćane.

Današnja Septuaginta nije izvorna i sadrži neke iskrivljene informacije. Prema izvornoj Septuaginti, Isus je mesija. Kasnije, kada se činilo da Židovi nisu bili zadovoljni ovom činjenicom, pokušali su iskvariti Septuagintu u pokušaju da potkopaju izvorni rukopis.

Moderna Septuaginta ne sadrži potpune stihove Knjige proroka Daniela. Ako želite usporediti oba, to je moguće samo ako dobijete engleske kopije oba rukopisa.

U ovom ću članku odgovoriti na vašeupite u vezi sa septuagintom i masoretskom.

Uronimo u to…

Mazoretska ili septuaginta – koja je starija?

Hebrejska Biblija

Prvi je napisan u 2. ili 3. pr. Kr., što je bilo 1000 godina prije Masoretika. Pojam Septuaginta predstavlja 70 i iza ovog broja stoji čitava povijest.

Više od 70 Židova dobilo je zadatak da napišu Toru na grčkom, dovoljno zanimljivo da je ono što su napisali bilo identično unatoč tome što su bili zaključani u različitim odajama.

Najstariji rukopis je LXX (Septuaginta), zanimljivo je da je bio uobičajeniji prije 1. do 100. godine nove ere (doba Kristova rođenja).

Zanimljivo je da je u to vrijeme bilo više prijevoda Biblije. Iako je uobičajeniji bio LXX (Septuaginta). Bio je to prijevod prvih 5 knjiga koje više nisu dostupne zbog loše očuvanosti.

Koji je rukopis točniji – masoretski ili septuaginta?

Kršćani su otkrili sukobe između Septuaginte i hebrejskog. . Tijekom rata između Rimljana i Židova, mnogi hebrejski biblijski spisi više nisu bili dostupni. Ipak, rabini su počeli bilježiti što god su se sjetili. U početku je prepisana Biblija sadržavala minimalnu interpunkciju.

Ipak, malo je ljudi više moglo razumjeti ovaj tradicionalni rukopis. Stoga su ga učinili isprekidanijim. Židovi više vjeruju masoretskom tekstu kaooni vjeruju da je to preneseno od učenjaka koji su se sjećali izgubljene hebrejske Biblije.

Nema sumnje da ima širok raspon prihvaćanja, iako je nekoliko razlika između oba rukopisa pokrenulo neka ozbiljna pitanja o autentičnosti masoretskog teksta.

Sveta Biblija

Evo što je čini manje autentičnom;

• Kontekst današnje Tore nije točno onakav kakav je izvorno poslao Bože, to priznaju i sljedbenici masoretskog teksta.
• Septuaginta sadrži citate koje ne možete pronaći u masoretskom tekstu.
• Mazoretski tekst ne smatra Isusa Mesijom, dok XLL smatra.

Nakon otkrivanja svitaka s Mrtvog mora (DSS), nije više sumnjao da je masoretski tekst donekle vrijedan povjerenja. DSS je pronađen 90-ih i Židovi ih upućuju na originalni rukopis. Zanimljivo je da se podudara s masoretskim tekstom. Dodatno, to dokazuje da je židovstvo postojalo, ali ne možete se potpuno osloniti na njih i zanemariti LXX tekst.

Evo sjajnog videa koji vam govori o tome što je zapisano u svicima s Mrtvog mora:

Što je zapisano u svicima s Mrtvog mora?

Važnost Septuaginte

Važnost Septuaginte u kršćanstvu je neporeciva. Oni koji nisu mogli razumjeti hebrejski smatrali su da je ova grčka verzija prevedena kao koristan način da shvate religiju. Iako je to također bio respektabilan spisprijevod za židovski narod čak i nakon sastavljanja masoretskog teksta.

Budući da dokazuje Isusa kao Mesiju, židovski dužnosnici su je označili kao Bibliju kršćana. Nakon židovsko-kršćanske kontroverze, Židovi su ga potpuno napustili. Još uvijek služi kao temelj judaizma i kršćanstva.

Septuaginta vs. Masoretski – razlika

Jeruzalem – sveto mjesto za muslimane, kršćane i Židove

Septuaginta i masoretski

Završne misli

• Grci nisu mogli razumjetiHebrejski, dakle židovska sveta knjiga prevedena je na odgovarajući jezik koji poznajemo kao Septuaginta.
• Mazoretski je, s druge strane, vrlo sličan Hebrejskoj Bibliji . Napisana je na temelju onoga čega su se rabini sjetili nakon što su izgubili židovsku Bibliju.
• Septuaginta je bila jednako prihvaćena i među kršćanima i među Židovima.
• Iako zbog nekih sukoba, Židovi ga više ne smatraju autentičnim tekstom .
• Današnji kršćani prihvaćaju važnost Septuaginte.
• LXX koji vidite danas nije isti kao njegova rana verzija.

Dodatna literatura